SDP-ova politika za mlade

Politika za mlade

Znamo da te politika baš previše ne zanima i da ti uglavnom govore da se držiš podalje od nje, ali znaš li da politika ima velik utjecaj na tvoj život? Politika određuje kako ćeš se školovati, hoćeš li plaćati školarinu za faks ili ne, hoćeš li zauvijek živjeti s roditeljima ili napokon imati vlastiti stan? Isto tako, određuje hoćeš li vječno čekati posao na burzi dok netko stalno dobiva posao preko veze! Određuje hoćeš li dobiti otkaz ako zatrudniš i ima li dovoljno mjesta u vrtiću za tvoje dijete! Da, sve je to politika! I to politika koju možeš mijenjati i to upravo na ovim izborima!
Upravo zato SDP-ova politika za mlade usmjerena je na 4 područja koja su najvažnija za sve nas mlade:

1. ZAPOŠLJAVANJE MLADIH

U Hrvatskoj je s 28.02.2007. bilo 96.749 nezaposlenih osoba mlađih od 30 godina ili 1000 više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, od čega je oko 62% žena. Mladi čine više od 32% svih nezaposlenih u Hrvatskoj, bez tendencije smanjivanja.

Kasni ulazak na tržište rada odgađa stjecanje iskustva, znanja i vještina te na taj način doprinosi ionako nepovoljnoj kvalitativnoj strukturi radne snage, što dugoročno nepovoljno djeluje na konkurentnost gospodarstva u cjelini. Od mladih ljudi koji se obrazuju 75% završava strukovne škole, što dodatno doprinosi obrazovnoj strukturi koja u znatnoj mjeri ne odgovara trendovima i potrebama tržišta. Mogućnosti za dodatno obrazovanje nezaposlenih mladih i nisko-kvalificirane mlade radne populacije bitno su ograničene, pa mladi često snose rizik od trajnog ostanka na loše plaćenim poslovima kao životnoj slijepoj ulici. Uzrok problema značajnim dijelom je i nedovoljna povezanost obrazovnog sustava sa potrebama i trendovima na tržištu rada. Primjerice, postoji suficit određenih zanimanja s jedne i deficit nekih drugih zanimanja s druge strane.

Sustav neformalnog obrazovanja neuređen je, a efikasan okvir za njegovo adekvatno i konzistentno akreditiranje i vrednovanje ne postoji. Bitan problem nezaposlenih mladih je nedostatak radnog iskustva, što je jedan od glavnih razloga zbog kojeg su poslodavci neskloni zapošljavanju mladih, osobito žena. S druge strane, volonterski rad društveno je posve marginaliziran, prvenstveno zato što okvir za njegovo formalno priznavanje i vrednovanje još uvijek nije uspostavljen. Obrazovni sustav posve je nesklon poticanju poduzetničkog duha te društvenih znanja i vještina. Osim što im se kroz formalni obrazovni sustav ne daje dovoljno informacija i znanja, mlade se nedovoljno potiče na pokretanje civilnih i privatnih inicijativa. Logistička mreža institucija i poticajnih mjera namijenjena mladim poduzetnicima neefikasna je i slabo razvijena, a poduzetnicima-početnicima kapital je posebno teško dostupan.

Sve navedeno je nemoguće rješiti bez osmišljenog i sustavnog pristupa. Stoga je naš glavni i strateški cilj značajno povećanje zaposlenosti i vrednovanja rada mladih kao šansa za konkurentnu i razvijenu Hrvatsku.

Pretpostavke:

· razvoj gospodarstva u cjelini;

· adekvatna potpora reformiranog obrazovnog sustava koji će i povećati fleksibilnost radno sposobne populacije;

· poticanje privatnog sektora korištenjem poluga porezne stimulacije i destimulacije, te adekvatna suradnja istog na temelju načela društvene odgovornosti;

· prilagodljivost mjera specifičnostima pojedinih regija Hrvatske i uključivanjem jedinica lokalne samouprave u njihovu provedbu;

· paralelno rješavanje problema iz domene stanovanja;

· međusobna kompatibilnost mjera i poticaja;

SDP: Omogućiti mladima koji se školuju obrazovanje za rad, a ne za burzu! (“OBRAZOVANJE ZA RAD!”)

Prijedlog mjera:

Zbog nužnosti praćenja i predviđanja potreba tržišta rada izradit ćemo „Employment“ registar (ER) koji će sadržavati: registar radnih potreba (EU standard „Learning outcome“), posebno registar potreba za radnom snagom državnih institucija, lokalne samouprave i tvrtki u njihovu vlasništvu, registar zanimanja, registar akreditiranih neformalnih programa, registar trenera i predavača neformalnih programa – za provedbu ovog cilja treba uključiti javni, civilni i privatni sektor;

Prilagodit ćemo obrazovni sustav potrebama i trendovima tržišta rada
– koristeći ER
– definirajući upisne kvote za pojedina zanimanja
– prilagodbom obrazovnog programa potrebama tržišta zajedničkom akcijom javnog i privatnog sektora (uz stalno uvođenje novih znanja, vještina i alata kao uvjet konkurentnosti)
– kontrolom provedbe propisane stručne prakse za strukovne škole

Povećat ćemo djelokrug Agencije za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Agencije za obrazovanje odraslih
– akreditirat će se treneri i predavači neformalnih programa
– akreditirat će se obrazovni programi izvan neformalnog sustava obrazovanja
– tako akreditirani programi i treneri ući će u poseban registar u sklopu ER
– priznavat će se kompetencije stečene volonterskim radom (u akreditiranim privatnim i civilnim subjektima);
– usklađivanje sa EQF (European Qualification Framework).

Osnovat ćemo svima dostupni on-line registar mirovinskih i zdravstvenih osiguranika
– transparentnost sustava;
– kontrola poslodavaca od strane zaposlenika;
– ostvarivanje prava zaposlenika.

Poticat ćemo civilne inicijative zagovaranja prava zaposlenih mladih osoba , poticat ćemo programe i projekate koji za cilj imaju istraživanje problema zapošljavanja mladih poticat ćemo programe i projekte koji za cilj imaju istraživanje i predviđanje potreba tržišta rada
– partnerstvo sa akademskim institucijama i civilnim sektorom.
– stvaranje povratne veza od tržišta rada prema obrazovnim institucijama;
– stvaranje društvene infrastrukture za socijalni dijalog u sukreiranju budućih politika;

Dostupnost ER – registra potreba za radnom snagom državnih institucija, lokalne samouprave i tvrtki u njihovu vlasništvu osigurat će pomak prema transparentnom i poštenom zapošljavanju u javnom sektoru

Uspostavit ćemo pravni okvir za volontiranje i vrednovanje volontiranja u državnim institucijama, lokalnoj samoupravi i tvrtkama u njihovu vlasništvu, te akreditiranim udrugama i ustanovama
poticaj nezaposlenim mladima za stjecanje radnog iskustva koji bi služio i kao pogodnost pri zapošljavanju

 

SDP: Omogućiti mladima značajno veće zapošljavanje, te stimulirati poduzetničku klimu („POSAO MLADIMA!“)

Prijedlog mjera:

Osigurat ćemo poticaje poslodavcima za zapošljavanje mladih osoba bez radnog iskustva
– subvencioniranjem davanja;
– umanjivanjem porezne stope poreza na dohodak za određeni period rada, uz propisivanje minimalnog trajanja radnog odnosa.

Osigurat ćemo dodatne poticaje poslodavcima za zapošljavanje mladih žena
– subvencioniranjem davanja;
– umanjivanjem porezne stope poreza na dohodak za određeni period rada, uz propisivanje minimalnog trajanja radnog odnosa;

Poticat ćemo poduzetničke i tehnološke inkubatore na primanje mladih poduzetnika
– stvaranje zakonskih okvira i smjernica
– unapređenje logističke mreže za potporu mladim poduzetnicima;
– partnerstvo sa lokalnom samoupravom;

Stvorit ćemo model Natječaja za najbolje poduzetničke projekte mladih temeljene na stvaranju intelektualnog vlasništva u suradnji s tehnološkim institutima i udrugama inovatora
– popularizacija poduzetništva u svim gospodarskim granama;
– partnerstvo sa lokalnom samoupravom;
– stvaranje poster-projekata i primjera dobre prakse;
– zaštita patenata ili bilo kojeg drugog oblika intelektualnog vlasništva;
– javno-privatno partnerstvo u financiranju projekata;
– subvencioniranje ulaganja privatnih subjekata kroz porezne olakšice;
– mješovita vlasnička struktura u pokrenutim projektima;

Inicirat ćemo pokretanje lokalnih VC fondova (eng. Venture Capital; poduzetnički kapital) za poduzetničke projekte temeljene na stvaranju intelektualnog vlasništva
– jačanje poduzetništva u visoko profitabilnim gospodarskim granama;
– poticanje poduzetničke klime na visokoškolskim ustanovama i transfera tehnologija kroz sustav natječaja za najbolje poduzetničke projekte;
– partnerstvo sa lokalnom samoupravom;

 

2. STAMBENA POLITIKA

Stambena politika osjetljiv je segment državne politike. Stanovanje općenito, a izgradnja stanova posebno, predstavlja jednu od najvažnijih komponenti socijalnog i gospodarskog razvitka nekog društva, organizacije i uređenja prostora te podizanja životnog standarda stanovništva. Problem pronalaženja prvog adekvatnog stambenog prostora značajno utječe na fenomen „ produljenog djetinjstva“ što utječe na produljenje razdoblja odrastanja pa danas mlade definiramo kao osobe od 16 do 29 godina. Vladin instrument stambene politike od 2001. g. je program društveno poticane stanogradnje. Ovaj program nije uspio u značajnoj mjeri odgovoriti na stambene potrebe mlađe populacije prvenstveno iz razloga što smanjena kreditna sposobnost mladih obitelji ove stanove ne čini dovoljno pristupačnima, a osim kupnje stana ne razvija i druge modele stambenog zbrinjavanja poput dostupnog najma ili stambenog zbrinjavanja socijalno ugroženih obitelji.

 

SDP: Svim mladima omogućiti kupnju ili povoljni najam prvog stambenog prostora

Pretpostavke:

Uloga je Vlade u stambenoj politici osigurati opći okvir, a po načelu supsidijarnosti lokalna samouprava oblikuje stambene programe sukladno svojim potrebama.

Cilj:

Mladima omogućiti stambeno zbrinjavanje pristupačnim najmom ili kupnjom prvog stana.

Prijedlozi mjera:

– obaviti temeljitu procjenu stambenih potreba stanovništva s naglaskom na ravnomjerni razvoj Hrvatske
– poticati lokalnu samoupravu na dugoročna ulaganja u građevinska zemljišta – uvođenje instituta prvokupa
– potaknuti ciljanu stanogradnju kroz modele javno-privatnog i javno-građanskog partnerstva
– gradnja socijalnih stanova
– gradnja javnih najamnih stanova
– gradnja stanova za kontrolirano tržište, kućanstvima bez stana, uz subvencioniranu kamatu stambenih kredita
-gradnju stanova za tržište, ostvarenu dobit preusmjeriti u realizaciju prethodna tri programa

– sustavom jamstava države i/ili lokalne samouprave povećati dostupnost stambenih kredita mladim obiteljima – krediti bez učešća
– izmijeniti zakon o poticanoj stanogradnji
– u izračunu cijene stana uračunati realne cijene svih troškova gradnje

 

3. AKTIVNO SUDJELOVANJE MLADIH U PROCESIMA ODLUČIVANJA

Pitanje aktivnog sudjelovanja mladih u procesima odlučivanja može se promatrati kroz 2 glavna problema: nepovjerenje društvenog i političkog sustava prema mladima i nepovjerenje mladih prema društvenim i političkim institucijama. Iako mladi u Hrvatskoj čine 22% biračkog tijela, njihova zastupljenost u tijelima državne i lokalne vlasti kranje je marginalna te oni danas čine jedva 6% političkih aktera ukupno na svim razinama. U dosadašnjem ustrojstvu državne uprave, ali i na lokalnim razinama, nisu adekvatno ili uopće nisu razvijene institucije niti upravna tijela nadležna za mlade, kao što je to primjer u većini europskih zemalja, čime je mladima u Hrvatskoj uskraćena financijska, kadrovska i organizacijska potpora za njihovo aktivnije sudjelovanje u društvenom i političkom životu.

U Hrvatskoj danas ne postoji sustavno vođenje politike za mlade, kako na državnoj razini tako niti u velikoj većini jedinica lokalne samouprave. Mjere koje su provedene ili su u procesu realizacije, obično su donesene stihijski, neplanski i bez koordinacije s mladima i udrugama mladih.

S druge strane, za razliku od participacije mladih u političkim institucijama, postoji nešto veća uključenost mladih u udruge i organizacije. Najveći problem za djelovanje udruga mladih predstavljaju dostupnost adekvatnih prostora, loša ili nikakva komunikacija i suradnja s tijelima državne odnosno lokalnih vlasti te nedostatak kontinuirane fnancijske potpore što dovodi do nedovoljne javne prisutnosti i aktivnosti. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji krovna organizaciju mladih (u RH najmanje 4 organizacije smatraju se krovnim organizacijama iako samo Mreža mladih Hrvatske (MMH) ima kapacitete i ostale potrebne preduvjete), ne postoji centralno mjesto za koordinaciju Youth in action programa Europske Unije te ne postoje ljudski i financijski kapaciteti za vođenje tog programa.

 

SDP: Osnivanje Ureda za mlade

Osnovat ćemo Ured za mlade kao administrativno i tehničko tijela Savjeta za mlade. Djelokrug djelovanja Ureda za mlade biti će:

– praćenje provedbe NPDM-a

– provođenje natječaja za udruge, klubove i saveze

– davanje tehničke i administrativne podrške Savjetu za mlade

– resursni centar za Makroregionalne i Info centre za mlade

– održavanje komunikacije s udrugama, klubovima, savezima i centrima mladih.

Uz osnivanje Ureda za mlade, povećat ćemo djelokrug djelovanja i dati na značaju radu Savjeta za mlade kao savjetodavnom i stručnom tijelu pri Vladi RH. Djelokrug djelovanja Savjeta za mlade biti će:

– predlaganje radne skupine za donošenje novog NPDM-a (pošto je dosadašnji NPDM imao plan realizacije od pet godina)

– suradnja s ministarstvima u lociranju financijskih sredstava za projekte mladih

– suradnja s Nacionalnom agencijom za mlade u donošenju programa rada u narednoj godini, a vezano za projekte u idućoj godini

– predlaganje Vladi HR kriterija natječaja za udruge, klubove i saveze

– pomać i suradnja s klubovima i savezima mladih te poticanje i pomoć pri osnivanju Vijeća mladih

Mjere: Donošenje zakonskih (odluka o osnivanju Ureda pri Vladi RH), financijskih (stavka u proračunu za djelovanje Ureda ) te tehničkih pretpostavki za osnivanje Ureda za mlade.

 

SDP: Osnivanje Nacionalne agencije za mlade

Osnovat ćemo Nacionalnu agenciju za mlade pri Vladi RH radi sudjelovanja i iskorištavanja financijskih sredstava u programu YOUTH IN ACTION, decentraliziranih sredstava iz PHARE i IPA programa te sredstava Vijeća Europe (Council of Europe)

Nacionalna agencija za mlade (engl. National Youth Agency) imat će za cilj unaprijediti omladinski rad u smislu poticanja osobnog i društvenog razvoja mladih.

Djelokrug rada agencije biti će:

– omogućavanje uporabe financijskih sredstava iz programa Europske Unije

– podrška razvoju mladih osoba u specifičnim okruženjima

– razvoj programa poticanja participacije mladih, zapošljavanja, edukacije i treninga, razmjene mladih

– izrada i podrška razvoju youth policyja

– promicanje aktivnog sudjelovanja mladih u društvu

– razvoj omladinskog rada (youth work)

– provedba i analiza službenih dokumenata poput strategija za mlade

– informiranje i umrežavanje putem svojih projekata

– publiciranje priručnika i knjižica za razvoj sektora mladih

Agencija će surađivati s Vladinim Uredom za mlade i Savjetom za mlade Vlade RH te s jedinicama lokalne samouprave na projektima koje one sufinanciraju.

Mjere: Donošenje zakonskih, financijskih i drugih pretpostavki za uspostavu Nacionalne agencije za mlade te potpisivanje memoranduma o suradnji na Youth in action programu. Osnivanje agencije i decentraliziranje nacionalnih kontaktnih točaka (NCP) u suradnji s organizacijama mladih.

 

SDP: Sustavno financiranje Lokalnih programa djelovanja za mlade

SDP će sugerirati jedinicama lokalne i regionalne/područne samouprave da u svojim godišnjim proračunima osiguraju sredstva tj. fiksnu stavku za financiranje provedbe mjera iz Lokalnih programa djelovanja za mlade. Na taj način osigurala bi se sredstva za rad lokalnih Savjeta za mlade i Vijeća mladih dok bi se sredstva za sufinanciranje programa i aktivnosti udruga mladih i za mlade dodjeljivala transparentno putem natječaja s jasnim kriterijima i kontrolom trošenja sredstava. Svim JLS-ovima koje programe nisu donijele, trošak donošenja programa financirat će se sredstvima iz državnog proračuna.

SDP: Poticanje političkih stranaka na veću zastupljenost mladih u predstavničkim tijelima i pomlađivanje upravljačke razine društva

Izmjenama i dopunama Zakona o političkim strankama potaknut ćemo veću zastupljenost mladih zastupnika u Hrvatskom saboru. Za svakog izabranog zastupnika mlađeg od 30 godina politi­čkim strankama pripast će i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog po svakom zastupniku. Također, preporučit ćemo jedinicama lokalne i regionalne/područne samouprave da istu praksu uvedu u svojim vijećima/skupštinama, a političkim strankama da povećaju udio mladih na izbornim listama.

SDP: Unapređenje zakonodavstva koje se odnosi na potrebe mladih

SDP će se zalagati za:

a) Izmjene i dopune Zakona o Savjetima za mlade – unijeti članke koji se odnose na pojašnjavanje kandidature i izbora članova te donošenje odluka oko članstva. Uvrsiti u zakon sankciju ukoliko savjet nije osnovan.

b) Izmjene i dopune Zakona o volonterstvu –potrebno je kroz Zakon regulirati akreditiranje kompetencija stečenih volonterskim iskustvom koje se unosi u volontersku knjižicu

c) Donošenje Zakona o organiziranju mladih – Zakonom će se definirati različiti oblici samoorganiziranja mladih i mogućnost umrežavanja pomladaka političkih stranaka i civilnih udruga mladih i za mlade.

d) Donošenje Zakona o Vijećima mladih – Zakonom će se definirati uloga i ustrojstvo Vijeća mladih te način financiranja Vijeća mladih.

V. B.