Sarkastičanim proglasom pod nazivom Milostivi ministar Milinović pročitanim na riječkom »vox populi« kutku na Koblerovom trgu htjeli smo potaknuti građane na razmišljanje o svrhovitosti Milinovićeve reforme zdravstva. Pitanje je ide li ona stvarno u smjeru poboljšanja zdravstva, ili se radi tek o uvođenju novih nameta, kako bi se što lakše napunio proračun. Mi smatramo da će se nova reforma još jednom prelomiti preko leđa građana, posebice umirovljenika, budući da će bolesniji i stariji ljudi morati izdvajati više za svoje liječenje od onih zdravih. Objavom proglasa Milostivog ministra Milinovića te letkom, odnosno registrom lijekova koje smo dijelili građanima, htijeli smo prikazati koliko uopće ovoj vladi znači prosječan hrvatski građanin.

Poseban problem je i što će se na mamografiju naplaćivati namet od šezdeset kuna, što će samo rezultirati povećanom učestalošću raka dojke i većom smrtnošću, budući da će žene još manje ići na preglede, a jedino rana dijagnoza omogućava uspješno liječenje.

Također, poražavajuće činjenica za hrvatsko zdravstvo je izvješće švedskog Health Consumer Powerhousea, u čiji godišnji indeks je ove godine po prvi put uvrštena i Hrvatska, a koji naš zdravstveni sustav ocjenjuje trećim najlošijim u Europi, tek neznatno ispred Makedonije i Latvije.

T. T.

Objava Milostivi ministar Milinović pojavila se prvi puta na Forum mladih Rijeka.

Jučer je održana press-konferencija FM SDP Rijeke na Svjetski dan bolesnika. Svrha konferencije je bila upozoriti javnost na udar na kako zdravstveni a tako i cjelokupni standard građana, a koji se, kao i nebrojeno puta prije, pokušava progurati na mala vrata. Najava o ukidanju administrativne pristojbe od 10 kuna, koja nije ništa drugo već porez na činjenicu da je netko bolestan, ostala je samo najava. Nedavna najava ministra o uvođenju obvezatnog dopunskog osiguranja samo je pokušaj neplanskog i stihijskog gašenja gorućih problema bez stvarnog plana i ideje za reformu zdravstvenog sustava u RH, a po pitanju dugo najavljivane palijativne zdravstvena skrbi nije ništa učinjeno.

Skupoća lijekova

Kao vječito opravdanje poskupljenja koristi se navodna skupoća i poskupljenja u Europi, a mi iz te Europe kao da preuzimamo samo skupoću, dok standard građana ostaje isti. Ministar navodi kako je zdravstvo u Europi u proteklih 5 godina poskupilo 30%, a samo u Hrvatskoj nije. O uređenosti zdravstvenih sustava u Europi nema uopće potrebe govoriti, dok s druge strane, cijena lijekova na Europskom tržištu govori baš protivno tom navodu. Kao primjer, navodimo Andol i Sumamed, Plivine lijekove. Pakovanje Andola u Sloveniji stoji 0,54 eura, a Sumameda 8,95 eura, dok su te cijene u Hrvatskoj 5,60 kn odnosno 90 kn. Još je jedan dobar primjer lijek Betaserc, koji se koristi kod poremećaja ravnoteže i vrtoglavice, a mjesečna doza (60 tableta) u Hrvatskoj košta oko 300 kuna, dok je cijena za 100 tableta istog lijeka u Sloveniji 16 eura. Navedeni lijek se ne nalazi niti na osnovnoj niti na dopunskoj listi HZZO-a.

Ukoliko Ministar misli na ovakvo „poskupljenje“ u RH, onda ga od sveg srca podržavamo u njegovoj namjeri.

Loši uvjeti rada

S druge strane nameće se činjenica loših uvjeta u kojem liječnici rade, a pacijenti su primorani liječiti se. Sa jedne strane, u nekim centrima u RH gradi se i po 6 kirurških dvorana istovremeno, dok u drugima otpada strop sa tih istih dvorana, što ukazuje na činjenicu da čak niti sami bolesnici unutar Hrvtske nisu ravnoravni.

Još jedan od očitih primjera neplanskog pristupa zdravstvenom sustavu je izgradnja nove zgrade na lokalitetu Sušak KBC-a Rijeka. Izgradnja same zgrade kao takve je za svaku pohvalu, ali izgradnja uključuje rušenje zgrade Kabineta vještina Klinike za anesteziologiju koja među stručnom i studentskom populacijom slovi kao jedna od najboljih nastavnih jedinica na ovom prostoru. Trenutno ne postoji adekvatno rješenje za preseljenje navedene jedinice, niti se zna kada će ti uvjeti biti ostvareni. Iz rada u navedenom Kabinetu proizašli su neki od najmlađih instruktora naprednog održavanja života u Europi, stručnog statusa koji je u struci izuzetno cijenjen. Nije niti potrebno navoditi koliko će ukidanje jednog ovakvog nastavnog prostora utjecati na razvoj medicine u Rijeci te koliko će generacije budućih liječnika, a samim time i zdravstveni sustav, biti osakaćeni za navedene stručne vještine.

Nakon svih ovih navoda postavlja se pitanje može li naš zdravstveni sustav osigurati prikladnu zdravstvenu zaštitu našim građanima? Najava o poskupljenju zdravstva je među građanima dočekana prilično hladno, a sve zbog činjenice da je narod već otupio na poskupljenja koja nas učestalo pogađaju posljednjih godina. Ovim putem apeliramo na Ministra i nadležne institucije da ne povećavaju cijenu zdravstvenih usluga jer će navedeno poskupljenje dovesti do opadanja već i tako lošeg standarda građana.

T. T.

Objava Svjetski dan bolesnika pojavila se prvi puta na Forum mladih Rijeka.