Tiskovna konferencija o problematici nezaposlenosti mladih

Problematika nezaposlenosti mladih

Dana 14. ožujka 2018. godine predsjednik Foruma mladih SDP Rijeke Kristian Čarapić, predsjednik Foruma mladih SDP Opatije Ivan Vidaković te potpredsjednik Foruma mladih SDP Primorsko-goranske županije Vedran Kinkela (Matulji) održali su tiskovnu konferenciju pod nazivom Problematika nezaposlenosti mladih.

Izjavu za medije možete pročitati u nastavku:

Motiv današnje tiskovne konferencije prvobitno je težak položaj mladih u Republici Hrvatskoj a samim time i u našim lokalnim zajednicama, i to u pogledu radnog statusa, pronalaska posla, te sigurnosti radnog mjesta i trajnosti zaposlenja. Svakodnevno se u radu s mladima susrećemo s ovom problematikom, osobe svih dobi no posebice mladi žale se na poteškoće pri traženju posla, nedostatak adekvatnih radnih mjesta, sve veću korupciju i nepotizam pri zapošljavanju, iz čega proizlazi da sve veći broj mladih, obrazovanih ljudi priliku za bolji život traži izvan domovine, netom u drugim razvijenijim članicama EU-a. Iako se učestalo posljednjih mjeseci govori o padu nezaposlenosti na svim razinama, treba sagledati širu sliku, statistiku dovesti u korelaciju s migracijskim trendovima i padom broja aktivnog stanovništva i ukupnim brojem zaposlenih, te se u tom trenutku mogu vidjeti duboki društveni problemi RH u pogledu radne politike.

Značajan pad broja zaposlenih na razini RH

Naime, prema podacima iz administrativnih izvora Državnoga zavoda za statistiku u Hrvatskoj je u prosincu 2016. bilo 1.596.669 aktivnih stanovnika, što je 0,8 % manje nego prethodnoga mjeseca. U tome su bile 1.360.052 zaposlene osobe. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2016. iznosila je 14,8 %. Dok je prema najnovijim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku za prosinac prošle godine, ukupan broj zaposlenih u odnosu na prošli studeni pao za 1,4 postotna poena, te je bilo ukupno 1.345.382. zaposlenih osoba, što predstavlja naizgled blagi mjesečni pad, no izuzetno značajan pad u odnosu na godinu prije. Iz navedenog proizlazi da je statistički nezaposlenost u blagom padu (12,04 % opća stopa nezaposlenosti za 2017. godinu), no u samo godinu dana imamo preko 15.000 manje zaposlenih građana.

Stvarne brojke sasvim sigurno i veće

Dok je Hrvatska i dalje među top pet zemalja Europske unije koje imaju najvišu stopu nezaposlenih. Što naravno otvara sljedeće logično pitanje, koliki udio negativne statistike otpada na iseljeno stanovništvo? U 2016. iz Hrvatske se, prema službenoj statistici iselilo 36.000 ljudi, a u zemlju se uselilo manje od 14.000, što prema službenim podatcima predstavlja negativan migracijski saldo od 22.000 ljudi samo za prethodnu godinu. No, stvarne su brojke iseljavanja sasvim sigurno veće. Za period od 2009. do 2016. službena brojka iseljenih doseže gotovo 150 tisuća osoba. Dokaz više tezi da pravo stanje nezaposlenosti nije onakvim kakvim se prikazuje, jest i činjenica da se iz evidencije nezaposlenosti brišu i oni koji sudjeluju u aktivnim mjerama suzbijanja nezaposlenosti, oni koji prekrše pravila HZZ-o ali i oni koji odlaze u inozemstvo.

Gotovo polovica brisanih iz evidencije HZZ nisu se ponovno zaposlili

Ukupno su tijekom siječnja 2018. iz evidencije nezaposlenih izašle 20.442 osobe, što je 1,1 % više nego u istome mjesecu prošle godine. Od toga su zaposlene 11.534 osobe, i to 10.491 osoba na temelju radnoga odnosa, što znači da gotovo polovica izašlih iz evidencije HZZ-o nisu pronašli svoje radno mjesto ili su napustili RH. Iseljavanje dakle naizgled ima dijelom pozitivan učinak na statistiku hrvatskog tržišta rada jer utječe na smanjenje i stope i razine nezaposlenosti. Međutim, ako se ovakvi trendovi emigracije nastave to bi moglo dovesti do snažne depopulacije, što bi dovelo do daljnjeg smanjenja ponude rada te ugrožavanja dugoročnih stopa ekonomskog rasta Stoga je uvijek prilikom interpretacije podataka potrebno promatrati širi kontekst i nikada zaključke ne donositi samo na temelju određenih statističkih parametara. (izvijestio Vidaković)

Poražavajuće brojke mladih nezaposlenih

Ukoliko razdijelimo statističke podatke o nezaposlenosti po dobi, možemo uvidjeti poražavajuće brojke mladih nezaposlenih. Naime prema službenim podatcima HZZ-a u siječnju 2018. bilo je: 7.862 (4,0 %) osoba 15-19 godina, 23.177 (11,9 %) 20-24 godine, 23.038 (11,8 %) 25-29 godina, 19.033 (9,7 %) 30-34 godine, 19.180 (9,8 %) 35-39 godina, 19.033 (9,7 %) 40-44 godine, 19.577 (10,0 %) 45-49 godina, 23.469 (12,0 %) 50-54 godine, 26.026 (13,3 %) 55-59 godina i 15.005 (7,7 %) osoba u dobi od 60 i više godina. Što nam pokazuje da gotovo 40% svih nezaposlenih čine mladi od 15 do 30 godina. Ako uzmemo u obzir da broj visoko obrazovanih eksponencijalno raste, a razvijenije zemlje EU-a sve dostupnije kao tržište rada, ni ne čudi činjenica da sve više mladih ljudi traži „spas“ izvan domovine.

Statistika vladinih mjera

Kada sagledamo Vladine mjere usmjerene suzbijanju nezaposlenosti, službeni podatci govore nam sljedeće: tijekom siječnja 2018. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda zapošljavanje novouključene su 623 osobe. Novouključene osobe obuhvaćene su sljedećim mjerama: Potpore za zapošljavanje 44 osobe (7,1 %), Potpore za usavršavanje 25 osoba (4,0 %), Potpore za samozapošljavanje 186 osoba (29,9 %), Obrazovanje nezaposlenih 35 osoba (5,6 %), Osposobljavanje na radnom mjestu 4 osobe (0,6 %), Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 125 osoba (20,1 %), Javni rad 137 osoba (22,0 %) te Stalni sezonac 67 osoba (10,8 %). U programima aktivne politike zapošljavanja na početku 2018. godine aktivno je bilo 31.110 korisnika. Tijekom siječnja 2018. godine uključene su 623 nove osobe, a istodobno je iz programa izašlo 1.830 osoba.

Potrebne promišljene i planske mjere za zapošljavanje

Navedene mjere očito nisu urodile plodom, s obzirom na negativne trendove iznesene u prethodnim statističkim prikazima, te činjenici da osobe koje izlaze iz aktivnih mjera (kojih je dvostruko više nego li novouključenih) pri njihovom ispunjenju u nedovoljnom broju pronalaze zaposlenje (slučaj SOR-a). Potrebne su stoga promišljene i planske mjere za zapošljavanje, sređivanje sive zone zapošljavanja, veće plaće, kvalitetnije i tržištu rada prilagođenije obrazovanje mladih, uređivanje već postojećih mjera poput SOR-a boljim uvjetima i sigurnijim ishodom za njihove polaznike, jer upravo takve mjere znače siguran smjer za budućnost naših građana.(izvijestio Kinkela)

Loša radna i migracijska politika na nacionalnoj razini

Važno je napomenuti stanje negativnih statističkih pokazatelja na području naše županije (vidi tablicu nezaposlenosti i migracija) kao odraz loše radne i migracijske politike na nacionalnoj razini, primjerice 2012. godine broj iseljenih u PGŽ-u bio je 672 a broj doseljenih 840, da bi se ta brojka do dostupnih podataka od prošle godine popela na alarmantnih 2807 iseljenih i tek 1426 doseljenih. Ono što je poznato jest činjenica da je u našem političkom sustavu Vlada zadužena za kreiranje i provođenje radne politike kao i one demografske. Lokalna i regionalna vlast može u manjoj mjeri utjecati na stanje nezaposlenosti u vlastitoj sredini, koristeći već ograničena sredstva za potpore zapošljavanju. Naime, napravio se značajan iskorak na našem području, gdje posebice valja istaknuti Grad Rijeku i mjere kojima je gradska vlast doskočila ovom gorućem problemu, a statistički prikazi potkrepljuju iznesenu tvrdnju.

Smanjenje broja nezaposlenih u Rijeci

Prema podacima HZZ-o, područnog ureda Rijeka broj nezaposlenih na području grada Rijeke 4.619 odnosno 24% manji od prethodne godine i prati trend smanjivanja nezaposlenosti. Na osnovu podataka DZS-a i HZZ-a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 7% s tendencijom smanjivanja, ispod županijskog i državnog prosjeka, te je zabiležen pad nezaposlenosti mlađih osoba do 29 godina od 30% u 2017. godini.

Grad Rijeka nastoji utjecati na povećanje zaposlenosti u Gradu

Grad Rijeka osim što koristi mjere HZZ-a kako bi otvorio vrata nezaposlenim osobama, provodi i vlastite projekte kojima nastoji utjecati na povećenje zaposlenosti u gradu. Na nezaposlenost mladih Grad Rijeka odgovara nizom projekata koje je pokrenuo upravo kako bi kod ove populacije razvio poduzetničke kompetencije i osigurao im adekvatne mogućnosti prvih ulazaka u svijet zaposlenih. Također, Općim programom mjera za razvoj poduzetništva u Rijeci, Grad Rijeka u okviru svojih nadležnosti nastoji pomoći poduzetničkom sektoru čime posredno utječe na povećanje zaposlenosti. Cilj Općeg programa poticanja razvoja poduzetništva grada je stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja za djelovanje poduzetnika, razvijanje poduzetničke klime i osiguranje preduvjeta za razvoj poduzetničkih sposobnosti na području grada Rijeke.

24 mjere za razvoj poduzetništva

Program ukupno obuhvaća 24 mjere čiji su ciljevi jačanje konkurentnog nastupa poduzetnika na tržištu, ostvarivanje praktičnog obrazovanja i boljeg informiranja u poduzetništvu, poboljšanje uvjeta raspoloživosti financijskih resursa, korištenja poduzetničke prostorne i informativne infrastrukture za realizaciju poduzetničkih poduhvata, podizanje razine poduzetničke kulture te rješavanje društvenih problema primjenom poduzetničkih načela. Također se osnivaju: Centar kompetencija za pametne gradove, Centar kompetencija za unaprjeđenje kvalitete u brodograđevnoj industriji, Centar kompetencija za biotehnologiju i bioekonomiju (u osnivanju), te mnoge druge mjere.

Naposlijetku bi apelirali na medije da ukoliko je moguće više promoviraju traženje posla u RH, radnih mjesta u RH, deficitarnih zanimanja, jer se stvara jednostrana slika kako je sve „vani“ odlično, dok je u RH gotovo nemoguće živjeti, te se na taj način potpaljuje već dovoljno kritična situacija. (izvijestio Čarapić)

Poveznica na Facebook objavu: https://www.facebook.com/fm.rijeka/posts/2023762807883857

K. Č.